Lulu.com – rerna za vaše reči

Lulu.Com - besplatan izdavač za vasImate onaj svrab u prstima, želju da gomile urednih reči složite u rečenice, pasuse, stranice … u pravu knjigu? Tih 200 i kusur članaka na blogu, tih 3,000 i kusur komentara na vama srodnim blogovima prosto nisu dovoljne, želite otelotvorenje misli u pravu knjigu na papiru, onu koju možete držati i čitati i na mestima gde nema struje, LCD monitora, i kada vam nestane baterija u mobilnom telefonu?

No, koliko je pisanje čisto uživanje, ostale aktivnosti i nisu baš: naći izdavača, izboriti se sa uslovima prodaje (i do 4% ej! ČETIRI POSTO od cene knjige ide vama), predvideti minimum tiraža (1, 10, 1000?) … i sve to u Srbiji (kao da ono prethodno nije dosta). Već odustajete, gušite svrab u prstima, i čekate da nagon za pisanjem prođe … Ili odete na Lulu.com 🙂

Lulu.com je izdavač na zahtev (print on demand) – sve ono što pravim skribomanima zaista treba 🙂 Postupak je otprilike:

  • Napišete knjigu
  • Prijavite se na Lulu.com
  • Uploadujete knjigu
  • Odaberete povez i tip štampe (crno-belo / boja)
  • Odlučite se za zaradu po primerku
  • Čekate da vaša knjiga postane bestseler 🙂

Prosto, ne? 🙂

Lulu.com ne štampa samo knjige; tu su i foto-albumi, CD i DVD diskovi, pa čak i kalendari.

Formiranje cene

Iako na samom sajtu piše da je sve “besplatno”, to baš i nije pravi izraz – pravi izraz je da vi ništa ne plaćate, već krajnji kupac.

Struktura cene je: Troškovi štampanja + Vaša zarada + 25% od vaše zarade (Lulu procenat)

Recimo, za standardnu knjigu, 6″ x 9″ (15.24cm x 22.86cm), 120 strana crno/belo, troškovi štampe su: Povezivanje: 4.53$, štampa: (120 x 0.02$) 2.4$ = 6.93 $

Ako se odlučite za zaradu od 5$ po primerku, finalna cena knjige je:

13.18$ = 6.93$ + 5$ (Vaša zarada) + 1.25$ (Lulu zarada)

Distribucija

Vaših delo ruku može doći do publike na više načina:

  1. Direktno (download), bez štampe – nema troškova štampanja i cena je samo zbir vaše i Lulu zarade (u gornjem primeru: 6.25$)
  2. Štampa na zahtev – već opisana. Kupac dobija knjigu za cenu koju ste postavili
  3. Puna distribucija (na veliko) – ako ste ozbiljan igrač, možete kupiti jedan od dva distributivna servisa; ukratko, za 99.95$ vaša knjiga dobija ISBN broj, formirate velikoprodajnu cenu i za 4 – 6 nedelja se pojavljuje na velikim on-line sajtovima, uključujući Amazon i Barnes & Noble

Poreske začkoljice

Pre nego li dobijete debeli ček 😉 pročitajte malo sekcije na Lulu sajtu koje se tiču oporezivanja. Naime, ako niste stanovnik SAD, postoji nekoliko opcija oko toga kako će vaša zarada biti oporezovana (“royalty withholding rate”):

1. Niste preduzeli nikakve akcije

Procenat koji će se zadržati je ni manje ni više no 30% – za izmirenje poreza u SAD.

2. Obezbedili ste Individual Taxpayer Identification Number (ITIN)

U tom slučaju treba da popunite i dostavite Lulu.Com sajtu W-8BEN formular. To će vam omogućiti povraćaj dela od onih 30% – u zavisnosti kakve ugovore je Srbija sklopila sa SAD oko dvostrukog oporezivanja.

(predlažem da zaračunate gornjih 30% u cenu i izbegnete silne komplikacije 🙂 )

A konkurencija?

I sam veliki Amazon je krenuo u vode izdavaštva na zahtev: http://www.createspace.com/ – takođe nema troškova registracije, nema minimuma potrebnog za štampu, sva su prava i dalje vaša – no, nisam stigao da se detaljnije bavim.

U svakom slučaju, šta god da odaberete, srećno štampanje 🙂 (i ostavite link u komentarima kada objavite vaš best-seller).

12 thoughts on “Lulu.com – rerna za vaše reči”

  1. Ваља рећи да ће ти сваки приход код нас бити опорезован (Србија нема баш никакав уговор о спречавању двоструког опорезивања са САД). Па, ако се одлучиш да 30% оставиш САД-у, мораћеш и још отприлике толико да оставиш нашој држави. Па, ако већ неко планира да се обогати, брже ће му ићи ако тражи повраћај пореза од САД-а 🙂

    Добијање ITIN броја није претерано компликовано, али не сећам се свих детаља. Једино је битно да морате *прво* да имате основ за повраћај пореза, и тек онда можете добити ITIN број. Тј. прво морате да зарадите нешто, тражите неки формулар од Lulu.com за порез који су они уплатили, и све то заједно пошаљете пореској управи САД.

    Успут, добија се назад свих 30% (чак и са малом каматом :), али тек наредне године око јуна-јула (под условом да сте поднели захтев на време те године, тј. пре априла или тако нешто).

    А ако ништа друго, када добијете чек од пореске управе САД, у банци ће вас можда питати: а ко вам је издао тако леп чек? 🙂

  2. Inače, zanimljiv podatak koji sam čuo od ekipe koja je Dejana tako ozlojedila po pitanju zarade od pisanja/objavljivanja knjiga 😉 a glasi: 50% cene časopisa uzima distributer.

    A da nisam baš skroz off-topic – ovih dana postaje popularno i prodavanje PDF knjiga. 37signals, pa onda i Cameron Moll su sasvim lepo prodali knjige, a troškova spomenutog tipa nema.

  3. Uh bre, na kraju ne pitah šta sam zaista hteo – da li si probao i iskoristio ovaj servis. Ja bih recimo hteo da napravim wedding book sa svoje svadbe pa delim rodbini :), znači 20-30 strana u 15-20 primeraka.

  4. Mali dodatak na Aleksandrove podatke: osim ako se u poslednje dve godine stanje nije drastično promenilo zbog ukrupnjavanja vodećih ditributera (Futura Plus je progutala prodajne mreže Politike, Borbe i Duvana), uobičajeno je da se za časopise daje rabat do najviše 40%, 50% je primenjivan samo kod enigmatskih izdanja. Neko vreme sam radio u delu firme koji je obrađivao tiraž časopisa, pa još nisam zaboravio detalje 🙂 Za knjige je slična situacija, rabat za distributere ide do 40%. Kada je reč o dvostrukom oporezivanju, pre jedno dve i po godine sam bio u prilici da na press konferenciji neposredno pitam baš to tadašnje ministre Labusa i Parivodića – jedini odgovor je bio muk i molba da se pređe na sledeće pitanje :>>

  5. Pisci teško ostvaruju velike zarade, pre svega zato što su tiraži mali. Od raspada SFRJ retko koja knjiga (mislim najpre na lepu književnost) se štampa u tiražu većem od hiljadu ili dve komada. Nekada velike izdavačke kuće su u doba SFRJ kvalitetna džepna izdanja štampala u ne manje od 10.000 komada, a danas bi takav potez, sem u retkim izuzecima, bio čisto samoubistvo. S druge strane, s obzirom na to da je knjiga roba koja se po pravilu prodaje sporo, izdavač namerno uračunava veoma značajnu razliku između nabavne i prodajne cene, ne bi li time brže povratio sredstva utrošena na štampanje knjige i troškove autorskih honorara. Imajući na umu da je veoma teško da se sa postojećim izdavačkim kućama sklope razumno povoljni ugovori, i neki ovde veoma poznati pisci (na primer, Dragoslav Mihajlović) sada knjige izdaju u sopstvenoj režiji. Ljudi iz izdavačke branše govore da je još jedan od razloga (pre)velikog opreza izdavača kada objavljuju nove naslove činjenica da je potrebno mnogo napora da se prodati tiraž naplati (bitno više nego kod novina i časopisa). Veoma su brojni distributeri novina (pa i knjiga) koji su volšebno nestali sa tržišta, ostavljajući izdavače bez podosta novca. Najčešće, to su firme iz unutrašnjosti, ali postoji i nekoliko zanimljivih likova iz Beograda, a recept je uglavnom sličan: sklopi se ugovor za distribuciju novina i časopisa, pre svega nekih tiražnih dnevnih novina da bi postojao dobar svakodnevni priliv gotovine na kioscima, potom se tiraži povećavaju uz blagoglagoljive priče kako roba “fenomenalno ide baš u novom lancu kioska u Donjim Vražogrncima”. Naravno, sledeći korak je postupno povećavanje kašnjenja u plaćanju dugova (koji se neprestano uvećavaju posebno ako je reč o dnevnim novinama), da bi na kraju dugoprsti prodavac nestao u vidu lastinog repa, ili preselivši firmu na novu, nepoznatu adresu, ili je prosto likvidira. S obzirom na ažurnost pravosuđa, obično je potraga sudskim putem zaludan posao, pa izdavači novina imaju izbor ili da pažljivo provere s kime sklapaju ugovore o distribuciji (ne baš uvek izvodljivo, najpre zbog nestručnosti osoblja koje organizuje distribuciju) ili da unapred uračunaju rizik od moguće propasti aranžmana.
    Da ne bi ovo ličilo samo na kuknjavu, treba istaći da u izdavaštvu knjiga, čak i ovde, ima mesta za valjanu zaradu. Nije mali broj izdavača koji su nastali pre manje od deset godina i koji sada odlično zarađuju, ali ostaje nepobitna činjenica da su autori (a svakako i prevodioci) najčešće debelo zakinuti za svoj trud.

  6. U svakom slučaju, čestitke na objavljivanju 🙂 Sada na onaj isto komplikovan deo, a to je reklama (marketing) da se za delo sazna.

    Nadam se da će vam dobro ići 🙂

Leave a Reply to Dejan Vesić Cancel reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

*

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.