Kućni budžet ili plan potrošnje (upravljanje novcem)

Jedno od mojih kućnih dužnosti je upravljanje porodičnim budžetom – nimalo lak, možda i najteži zadatak koji imam 🙂

Kako sam jako sklon da koristim digitalno u svakodnevnom životu (ponekad i prekomerno) možete samo misliti šta sve nisam probao za ovo: od knjige računa, Excel-ova, Microsoft Money programa, online budget programa / websajtova … Sve, ili barem veliki deo.

Početak je bio kao i kod svih kućnih budžeta – pokušavao sam da za svaku najsitniju kategoriju odredim koliko mogu potrošiti od mesečnog prihoda. Procena se zasnivala na istoriji i “osećaju”, i naravno, uvek je bila netačna 🙂 To je takođe zahtevalo i da pratim, vrlo pomno i uz ogroman utrošak vremena, svaki napravljeni trošak – recimo da račun iz Hipermarketa razbijem po kategorijama (o da, i to sam radio, preko godinu dana) – možete misliti koliko je to zahvalan i inspirativan posao 😉

No, iskustvo (godine) čine čuda 🙂 Od “razbij ovaj račun iz Hipermarketa po kategorijama i unesi u MS Money” sam stigao do vrlo jednostavnog Google Sheet dokumenta u kome vodim godišnji budžet.

U nedostatku boljeg izraza, ovaj način vođenja sam nazvao “plan potrošnje”.

Plan potrošnje

Kao i kod svakog finansijskog plana, i ovaj plan se svodi na jednostavnu metodologiju – ulaz / izlaz: šta se prihoduje u porodici i na šta se troši.

Opet, kao što kažu – đavo je u detaljima – svako vođenje budžeta se može tako predstaviti 🙂 sa manje ili više uspeha u realizaciji. No, da počnem sa detaljima:

Ulaz: jednostavna priča – suma svih mesečnih prihoda (= dve plate).

Izlaz je već druga priča – zastupnik sam “koverta” metodologije – na početku meseca (ili kada već novac stiže u porodicu) odvojite iznose u “koverte” po kategorijama, a ono što ostane, trošite za operativne (dnevne troškove).

Pri tom, naravno, to ne moraju da budu (i nisu) prave fizičke koverte – to su prosto samo redovi u Google Sheet-u.

Troškove delite u tri grupe prema tipu i periodičnosti potrošnje:

  1. Fiksni mesečni troškovi
  2. Troškovi na duži period (kvartalno, polugodišnje, godišnje…)
  3. Operativa (sve ostalo što nije definisano u prethodne dve stavke)

Fiksni mesečni troškovi

Prvi korak je spisak svih fiksnih mesečnih obaveza. Pri tom ne mislim na fiksni iznos, već na to da će se pojaviti svakog meseca, sa istim ili sličnim iznosom.

Primer kod nas:

  • Vrtić
  • Infostan (komunalije)
  • Struja
  • Fiksni telefon
  • Mobilni telefoni
  • Internet
  • Kablovska (D3i)
  • Mesečna štednja za ne-mesečne troškove *

Troškovi na duži period

Naravno, nisu svi troškovi mesečnog tipa; tu su i sve obaveze koje su ređe frekvencije – godišnje, polugodišnje, kvartalno …

Primer kod nas:

  • Nova godina / Božić
  • Rođendan za klince
  • Godišnjice
  • Sezonska kupovina odeće
  • Letovanje
  • Porez na stan
  • Pretplate / članarine / software
  • Registracija / tehnički / osiguranje za kola

U zavisnosti od iznosa / učestalosti, ova kategorija formira neki iznos koji treba uštedeti mesečno – to je ona “*” od fiksnih mesečnih troškova.

Topla preporuka je da taj izračunati iznos za ne-mesečne iznose držite na posebnom računu (recimo kao što je Telenor štedni račun) ili barem na računu partnera – sama činjenica da nije odmah na raspolaganju već je potrebna (makar i minimalna akcija) će vas naterati da razmislite i odustanete (nadam se 🙂 ) pre nego li posegnete za tim u nenamenske svrhe 🙂

Postupak je, odavde, očigledan:

  • na početku meseca unesete ukupan iznos para na raspolaganju (prihod plus eventualni ostatak od prošlog meseca – zelena polja)
  • izmenite / promenite iznos “fiksnih” nameta – pri tom najviše mislim na dodavanje novih ili brisanje nevažećih – sitne promene u iznosu (za Infostan, telefon i slično) nisu potrebne – u masi će to biti zanemarljivo i obično će se poništiti između raznih kategorija (svetlo crveno)
  • odvojite deo za ne-mesečne troškove (tamno crveno)
  • Markirajte svaki put kada neki od fiksnih troškova “prođe”
  • Svaki ne-mesečni trošak plaćate iz “specijalnog” računa a ne iz operative

Google Sheet ima i malecnu formulu koja daje procenu “Operative” u zavisnosti od dana u mesecu – ovo je korisno da bi pratili potrošnju i reagovali ako je preterana.

Ovaj sistem koristim godinama i izuzetno dobro me služi. Neke od prednosti koje se ne vide odmah:

  • Sama administracija je minimalna – svodi se na markiranje da je neka obaveza plaćena
    • Gledajte da što više tih mesečnih obaveza automatizujete (recimo preko trajnog naloga) – ne gubite vreme na bilo šta što mašina može da odradi za vas
  • Imate keša ako hitno / neplanirano zatreba (“specijalni račun”) – naravno, obavezni ste da rezervu vratite na potreban nivo čim vam dođe priliv
  • Ako dobro planirate, jako su male šanse da padnete u iskušenje podizanja kredita (sem za naravno dve ogromne stavke – kola i stan)
  • Ako je iznos za Operativu premali iz meseca u mesec – ili treba da povećate prihod ili da razmislite o smanjenju neke od potrošnih kategorija

Naravno, sem želje da se uštedi / kontrolišu troškovi, svakako je potrebna i disciplina i to u najmanje prvih 6 meseci – jednom kada vam to pređe u naviku, biće mnogo lakše 🙂

Da ne zaboravim, evo ga Google Sheet.

Kako je deljenje namešteno na “View”, toplo preporučujem da odmah napravite kopiju za sebe:

Sheet - Make a Copy

Sva objašnjenja sam stavio u sam dokument, ali ste vi naravno slobodni da postavite sva pitanja u komentarima 🙂

Srećno vođenje budžeta 🙂

Komentar 1: za početak, OPERATIVU možete staviti kao razliku između celog prihoda i E2 (svih mesečnih rashoda); ako bude ostajalo na kraju meseca, polako smanjujte iznos operative sve dok ne bude tu negde.

12 thoughts on “Kućni budžet ili plan potrošnje (upravljanje novcem)”

  1. Imate dosta dobrih mobilnih/web aplikacija za ovu svrhu, gde se moze precizno voditi troskovi po kategorijama, pracenje novca po racunima, ali i budzetiranje po tim istim kategorijama. Probajte Money Lover npr.

    1. Probao mnoge 🙂 ali to je upravo što ovim pokušavam da izbegnem – previše (i po meni nepotrebnog) detaljisanja koje nema operativnu vrednost.

  2. Koristim veoam sličan metod samo sa jednom razlikom: imam kategoriju DŽEPARAC. Tu unaped odvojim novac koji će da se troši na raznorazne sitne svakodnevne sitnice koje ne spadaju u redovne i planirane troškove.

    Na to idu kategorije sličen ovim tvojim za poznate troškove, i ono što ostne ide u katekgoriju JORGAN, tj. štednja za crne dane.

    Dok nisam uveo DŽEPARAC za JORGAN nikad ništa nije ostajalo.

    1. Kod mene je DŽEPARAC praktično OPERATIVA – tu ide sve što nije u kategorijama.

      I ja koristim malo napredniju varijantu gde ima i ŠTEDNJA, ali sam ovde uzeo najjednostavniji primer – jednom kada se primi kao metodologija, lako se da razraditi kako je kome zgodno 🙂

  3. Metod sličan onom koji se koristi u našoj kući, samo se kod nas razlikuje jedno pravilo. Na dan uplate, sve što je ostalo od prethodne ide u fond za, kako si ti nazvao, troškove na duži period. Dešava se da se nekada zbog neplaniranih troškova ne odvoji onoliko koliko smo planirali, ili se uzme nešto novca pa se to najlakše pokrije na ovaj način, bar kod nas.

    1. Da, taj princip primenjujem i ja. Praktično, ostatak od prošlog meseca ide u “prihod” pa se dalje raspoređuje.

Leave a Reply to Predrag Supurović Cancel reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

*

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.