Lepota jednostavnosti

Laws of Simplicity

Kako sam stariji (ili je možda lepše reći “iskusniji” ;-)) sve više princip i ideal jednostavnosti prepoznajem kao svoj lajt-motiv ili ideju vodilju – u svom radnom okruženju (bilo na poslu, bilo kod kuće), u svojim radovima (programima, web sajtovima), u odnosima sa kolegama, prijateljima i rođacima.

Pri tom ovo nikako ne treba mešati sa pojmovima “prosto” ili “nešto nedostaje”. Jednostavnost znači postizanje cilja kroz minimalan broj (koraka / akcija / kontrola na formi / odlazaka u prodavnicu) i uživanje u postignutom.

Usvajanje ovog principa nije jednostavno :-), pogotovo u programerskom esnafu. Komplikovanost rešenja je obrnuto proporcionalna godinama iskustva – setite se vaših prvih programa sa kojima ste hteli da zadivite potencijalne (i najčešće samo potencijalne) mušterije 🙂

Dostizanje ideala jednostavnosti nikako nije pasivan proces – to je aktivno ulaganje energije u posmatranje, rad na sebi, svojim programima i svojim vezama. Sam rezultat je vredan toga: efikasne i elegantne aplikacije, situacije kojima je načešće oduzeta surovost komplikovanosti, pritvornosti i lažima.

Odlična knjiga na tu temu je “Deset zakona jednostavnosti” a same zakone i delove iz knjige možete pročitati na blogu autora:

http://lawsofsimplicity.com/

Evo nekoliko prvih zakona (gledajte ih u svetlu tehnologije, ne sociologije :)):

  1. Uprosti (Reduce) – najjednostavniji način dostizanja jednostavnosti je kroz uprošćavanje
  2. Uredi (Organize) – sredi komplikovane sisteme
  3. Vreme (Time) – ušteda vremena stvara osećaj jednostavnosti
  4. Učenje (Learn) – znanje čini sve jednostavnijim

Ponešto imate i na Wikipediji: KISS (Keep It Simple, Stupid) principle kao i Simplicity.

6 thoughts on “Lepota jednostavnosti”

  1. Meni citava stvar deluje pomalo metafizicki pa se pitam da li tolika prica o jednostavnosti zato sto su ljudi kao vrsta ograniceni pa im je tesko da sagledaju detalje kompleksnih sistema i onda beze u filozofije jednostavnosti zato sto se lepo osecaju kad imaju osecaj potpunog razumevanja? Onda to neko shvati pa napise knjigu da zaradi pare na konto tog naseg osecaja …

    S druge strane secas se principa Okamove ostrice?

    Princip jednostavnosti i elegantnog resenja je prakticno oduvek prisutan oko naucnih disciplina i oko ljudi koji se njima bave pa ne deluje da je to slucaj samo kod medjuljudskih odnosa i disciplina koje su direktna posledica ljudskih potreba(narucioci, korisnici…) kao sto je programiranje. Ovo opet znaci da ima tu nesto dublje i da nisam u pravu sa onim misljenjem gore.

    BTW, primenom principa Okamove ostrice koji od mojih zakljucaka treba usvojiti a koji odbaciti? 🙂

  2. Da smo ograničeni kao vrsta, to definitivno 🙂

    Ono što stoji kao činjenica (barem za mene, ne pričam uopšteno) je da me kompleksnost zamara i da je u najvećem broju nepotrebna – da se raščlaniti na manje komade, ili po logičkim celinama ili po vremenskoj osi i držati pod kontrolom. Kompleksnost stvara anksioznost, jednostavnost ne.

    Okamova oštrica jeste jedan od mojih principa i jako ga volim 🙂

    Kako kompleksnost nema šanse pred jednostavnošću, kako priroda takođe usvaja pravila jednostavnosti, usvajam drugi (treći) paragraf 🙂

  3. Slazem se skoro sa svim sem ovog za vreme. Ustedeti vreme NIJE Moguce. Naravno, ljudi sve vole da podvrgnu svojim tumacenjima termina, i odatle imamo tako mnog nepravilnosti. Komplikovanje je nesto sto svi uzivaju da rade, jer pate od kompleksa ove i one vrednosti, a zapravo nikada nisu imali zelju da nesto zaista nauce, necim se zaista bave, istrazuju, otkrivaju. Otud, ustedeti vreme, ( soim filozofski ) ne znam kako da shvatim.

    A sama tema je fenomenalna. E bas ti hvala sto si je postavio tako kako pise.

    Sve je to Zen.
    U mom osmatranju sveta, koristim pojam Uvazen u Lepoti a mislim na istu stvar. Na jednostavnost. Sve sto radim jeste detekcija raznih greshki i problema radi sto jednostavnijeg postupanja u raznim pravcima i na razlicitim nivoima.

    Uz to, cemu ova pitanja koliko je 1 plus 2 i sl?
    To mi nije jasno?

    Ima jedan jos stariji princip, istina iz drugih disciplina pokupljen: Solve Et Coagula, Razdvoj i Spoj. To bi bolje leglo umesto Organize.

  4. Ja “Uštedeti vreme” tumačim kao “upotrebi ga na pravi način”. Znači, umesto da gledaš “Velikog brata”, napravi nešto, nauči nešto, postani bolji, ostavi traga, provedi to vreme na kvalitetan način sa dragim osobama. Dok si u GSP-u, čitaj knjigu. Kada to ne možeš (zaglavio na glupom sastanku) intenzivno razmišljaj o problemima i rešenjima. Delaj.

    Nećeš ništa uštedeti, ali će osećaj za to na ša si ga potrošio biti daleko, daleko bolji.

    Nisam siguran gde si našao na “1 plus 2”?

  5. Pingback: Okamova oštrica |

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

*

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.